Sve zemlje u okruženju osim Bosne i Hercegovine imaju akademske istraživačke mreže. U prošlosti je postojao projekat koji datira od 1998 godine koji je rezultirao formiranjem BIHARNET–a (Academic and research network of Bosni and Herzegovina). Projekat je bio prepoznat kao dobra razvojna osnova za ratom porušenu Bosnu i Hercegovinu. Projekat BIHARNET u podržali EU, Vlade Slovenije, Univerzitet u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru i Sveučilište u Mostaru.

Problem uspostave istraživačke mreže u BiH je direktno vezan za podršku na državnom nivou obzirom da je po političkoj strukturi za ovakav projekat bila potrebna podrška entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Ovaj projekat je zaustavljen i danas od tog projekat imamo samo dobru ideju. Bilo je pokušaja da se 2001. godine reaktivira ideja gdje su podršku iskazali i preuzeli finansiranje ali se ništa od toga nije realiziralo.

Danas sigurno postoji interes svih istraživačkih institucija u BiH za uspostavom istraživačke mreže, o tome najbolje govori podatak da danas većina Univerziteta / Sveučilišta u BiH samostalno finansira određenu IKT infrastrukturu kako bi na bilo koji način imali komunikaciju sa istraživačkim mrežama u okruženju.

Značaj projekta

Reforma visokog obrazovanja u Europi je intenzivan proces koji ima za cilj obezbjeđenje jedinstvenog akademskog prostora. Promjene koje su obuhvaćene procesom reforme veoma su raznolike, a vrijeme u kojem te promjene treba realizirati sve je kraće. Ukoliko u obzir uzmemo sve složenija očekivanja i potrebe svih učesnika u obrazovnom procesu, tj. univerziteta (nastavnika, naučnika i studenata), društva, privrede i države, neizbježno se javlja i otpor prema promjenama. Zbog kretanja ka vratima EU, reforme su neophodne i našem društvu koje je opterećeno brojnim ekonomskim, političkim, socijalnim i drugim problemima i nije nikada trebalo jaču akademsku zajednicu kao što je treba danas.

Potrebu ulaganja u IKT (informacijsko komunikacijske tehnologije) je prepoznala i BiH jer je svojim srednjoročnom razvojnom strategijom i Akcionim planom razvoja informacionog društva u BiH do 2020. godine bilo planirano uspostavljanje naučno istraživačke mreže. Osim toga u dokumentu Strateški pravci razvoja visokog obrazovanja u federaciji bosne i hercegovine od 2012. Do 2022. godine "SINERGIJA I PARTNERSTVO" prepoznat je nedostatak akademske istraživačke mreže (SWOT analiza: neadekvatna i nerazvijena akademska i naučnoistraživačka mreža u BiH)

U Republici Srpskoj je formiran dio akademske mreže koji je uspostavio vezu prema istraživačkoj mreži Republike Srbije. Ova akademska mreža pod nazivom SARNET je danas djelimično aktivna i funkcionalna, a pristup akademskim krugovima funkcioniše kao podsekcija Srbijanske mreže.

Europske akademske istraživačke mreže su objedinjene u sklopu projekta GEANT mreže, čime se omogučilo naučnim i istraživačkim ustanovama u EU multigigabitnu platformu za kooperativno, transnacionalno istraživanje sa podrškom akademskim, naučnim i obrazovnim ustanovama. Danas GEANT podržava više od 30 istraživačkim mreža u Europi i preko 4000 naučno istraživačkih institucija finansirano iz budžeta Europske komisije.

Danas sigurno postoji interes svih istraživačkih institucija u BiH za uspostavom istraživačke mreže, o tome najbolje govori podatak da danas većina Univerziteta / Sveučilišta u BiH samostalno finansira određenu IKT infrastrukturu kako bi na bilo koji način imali komunikaciju sa istraživačkim mrežama u okruženju.

Ciljevi projekta

Glavni cilj projekta je iznalaženje mogućnosti za povezivanje postojećih računarskih mreža Univerziteta / Sveučilišta na području Federacije Bosne i Hercegovine, te kasnije povezivanje sa akademskom mrežom u RS-u.

Pored navedenog, projekat treba da obezbijedi formiranje radne grupe sačinjene od eksperata sa svih Univerziteta / Sveučilišta iz Bosne i Hercegovine, te susjednih država koji će kontinuirano raditi na realizaciji projekta povezivanja Bosne i Hercegovine na svjetsku akademsku mrežu.

Projekat "Akademska istraživačka mreža - AIM FBiH" treba da obezbijedi informacije o trenutnom stanju IKT infrastrukture na javnim visokoškolskim ustanovama u Federaciji BiH, te mogućnosti poboljšanja postojećih usluga i načina za bolji pristupa istraživačkim resursima i naučnim bibliotekama znanja.